Sadržaj izdvojen po datumu: Veljača 2017

Nedjeljna misao

8. nedjelja kroz godinu

Bog i bogatstvo, riječi su koje u našem jeziku imaju isti korijen. Bog je bogat i daje bogatstvo, pozitivna je poruka zajedničkog etimološkog porijekla. No, u našem narodu postoji i shvaćanje kako se naklonost Božja očituje kroz bogatstvo. Drugim riječima, stupanj  milosti Božje u mom životu je razmjerna mom bogatstvu. Ili, onoliko koliko sam bogat toliko je Bog prisutan u mom životu.

Današnje evanđelje poručuje upravo suprotno, ova dva pojma stavlja na suprotne pozicije. Štoviše, traži da ih ne povezujemo emocionalnim stanjem zabrinutosti. To je ono duševno stanje koje se producira u ljudskoj glavi kao fikcija obzirom na ono što bi se moglo dogoditi. Isus poručuje kako su čak i naše brige za elementarne stvari egzistencije zapravo neopravdane. Njihovu neutemeljenost potkrepljuje usporedbom sa životinjama i biljkama kao bićima niže vrste koja opstaju zbog prirodnog poretka, odnosno Božje brige za njihovu opstojnost. A vjernik koji se pouzdaje u dobrotu Oca nebeskoga, svoju pažnju treba usmjeriti da si osvijesti tu Božju vladavinu i tragati za njegovom pravednošću.

Znameniti duhovni spisatelj Živko Kustić u knjižici „Priroda govori o Bogu“ pokazuje tragove Božjeg djelovanja u svijetu bića iz prirode. Zemlja je udaljena od sunca točno toliko koliko je potrebno svjetlosti i topline da se na njoj razvije život. Sila gravitacije je odmjereno uštimana tako da kapljica kiše može biti privučena zemlji, a da pritom svojim veličinom ne ošteti biljke. Listovi su poput tvornica koje sintetiziraju hranu, na stabljikama koje ih kao na višekatnim tornjevima izdižu iznad vlažnog tla. Cvijet svojom ljepotom privlači i hrani insekte, privučeni čine da ovaj urodi plodom koji dozrijevaju za nastavak života biljke i održanje životinja.

Zbog ove fascinantne usklađenosti i mi ljudi održavamo svoje postojanje i umjesto da budemo nezadovoljni, pohlepni i tjeskobno brižni trebali bismo biti zahalni Stvoritelju za dar života i njegovo održanje. Svijest o ovakvom neizmjernom daru proizvest će u nama radost što će se odraziti na poštovanje prema prirodi i njezinu Uzdržavatelju, te drugim ljudima s kojima trebamo razumno dijeliti i upravljati ovim dobrima. Nalazimo se pred periodom kad se ova nikad zamrla priroda počinje intenzivnije razvijati te uz naš minimalni rad možemo profitirati poput poslodavaca koji uzimaju veliki kapital uz promišljeno ulaganje.

Na početku proljeća Evanđelje nas poziva da iz svoje duše izbacimo neproduktivni osjećaj zabrinutosti, tjeskobe i straha za posjedovanje, imanje i bogatstvo. Djeca smo Božja i kao što se mi skrbimo osigurati svojoj djeci hranu i odjeću, jednako tako i dobri Otac naš nebeski pobrinut će se za nas. Takvu utješnu poruku nosi i prorok Izaija za svoje sunarodnjake kad bijahu zabrinuti u vremenima egzistencijalne krize. Samo je u Bogu mir – veli psalmist!

Nedjeljna misao

7. nedjelja kroz godinu

 

Zvjezdanog neba i ljudskog lica nikad se čovjek neće moći nagledati, napisao je Ivo Andrić. Nebo ispunjeno božanskom svjetlošću ogromno je, duboko i zanimljivo baš kao i ljudska osobnost. Što ih više istražujemo to više uočavamo složenost njihove ljepote, beskrajano dugo možemo im se diviti. Koliko je božanska visina nedokučiva, toliko je dubina ljudske duše neshvatljiva, fascinantna i privlačna.

Odrediti motivaciju nečije radosti, žalosti ili straha vodi nas u putovanje s mnogo povezanih raskrižja po nepredvidivoj stazi koja završava u sumraku.  Željeli smo promatrati naše ponašanje kao nešto razumno, objašnjivo i podložno uzročno-posljedičnim vrednovanjima. Tako to činimo s ostalim stvarima i pojavama u svijetu koji nam je podložan, no čini se da vrlo teško ovladavamo i opisujemo vlastita postupanja.

Netko uživa npr. u kiselim krastavcima a drugi ih nepodnose, netko opušta uz klasičnu glazbu a drugi vole drukčije ritmove, neki vole druženja a drugi su povučeniji. Svako pozitivno iskustvo iz prošlosti poziva nas da tome žudimo i obrnuto, svaka neugoda iz prošlosti čini nas opreznima ili odbojnima prema dotičnoj stvari. Postupiti ćemo u budućnosti ovisno o navikama iz prošlosti, a najosjetljiviji smo za učenja u dobu kad iskustva nemamo, tj. u ranoj mladosti i djetinjstvu.

Svatko od nas u prošlosti je doživio negativna iskustva zbog kojih se nepravilno ponaša u sadašnjosti prema drugim ljudima. Naročito su bolna nasilna ponašanja zbog kojih nosimo traume, isfrusrirani smo, i takve devijacije prenosimo u svoju sadašnjost. Dijete prema kojemu su bili grubi, s kojim su konflikte nasilno rješavali, u takav model ponašanja će imati u odrasloj dobi.  Čak i pas prema kojem su bili nasilni, režati će lajati i gristi jer se plaši tj. kako bi se obranio, jer ima loša iskustva prema drugim bićima.

Evanđelje nas potiče da prekinemo začarani lanac mržnje, grubosti i nasilja te da na taj način iskorijenimo zlo iz svoje sredine. Biblijska čitanja poziva nas da budemo savršeni kao Bog, traži od nas da kao odrasle i zrele osobe za odgojitelja imamo Oca koji je na nebesima. Tako ćemo nadomjestiti svaki nedostatak kojeg imamo jer smo odrastali s pogrešnim autoritetima u ovom svijetu, jer smo imali nezrele i nesavršene: očeve, učitelje, drugove. Svi ovi navedeni također su imali iskompleksirane autoritete i nesavršeni odgoj.

Osim osobnih frustracija i vlastitog podsvjesnog svijeta, živeći u grupi, u određenom narodu ili državi, nosimo i kolektivne traume iz prošlosti. Sve ono što su poživjeli nasi preci u skupini kao umreženo zlo prenosi se s jedne jedinke na drugu: ratovi, nasilje ili korupcija. Ovo objašnjava zašto se ljudi jedne nacije, države ili regije većinski ponaša na određeni način, odnosno konflikte rješavaju u manjoj ili većoj mjeri na nepravilan način. Isus potiče da upravo ja budem onaj koji će prekinuti ukleti krug zla, poziva nas da započnemo liječiti svoju sredinu, traži da svoja negativna iskustva ne prenosimo na dolazeći naraštaj.

Nedjeljna misao

5. nedjelja kroz godinu

 

Kruh bez soli moguće je jesti, ali osoljeni kruh je ukusniji. Tako i živjeti bez Boga je moguće, no život s Bogom je ljepši. Ili, možete li zamisliti kako bi bilo živjeti bez svjetla? Svjetlost nije sama sebi cilj, ona označuje druge stvari, uprisutnjuje ih. Živjeti bez vjere je kao bez svjetla. Svijet je postojao i prije Krista, ali s njim je život u svijetu postao radosniji. Mi kršćani smatramo da je naša uljudba s Isusovim naukom postala naprednija, pristojnija, civiliziranija.

Nemoguće je promatrati našu prošlost, kulturu, umjetnost i moral bez Biblije, evanđelja i Crkve. Oni su snažno i pozitivno utjecali na naše drušvo i živote pojedinačno. Da bi ovi idalje djelovali u nama, poput soli koja dezinficira ili svjetla koja orjentira, valja nam se služiti njima. Kvaliteta života uvelike ovisi o načinu prehrane, osim energije i proteina koji su baza, moramo unositi i minerale, poput soli.

Božja milost djeluje na čovjeka, preobražava našu narav, obogaćuje osobnost. Promijenjeni čovjek nadalje utječe na svoju okolinu, svojim djelima i primjerom mijenja sredinu u kojoj živi. Isus Krist, Božji sin, poučio nas svojim riječima, primjerom i djelima i nezaustavljivo izmijenio naš svijet. Postao je svjetlo svijeta, prosvjetitelj i zato se svijeća koristi kao simbol tog čina. Svijeća poput Krista izgara da bi drugi mogli živjeti svetost u svijetu.

Svjetlo, svijet i svetost su riječi koje u našem jeziku imaju zajedniči korijen. Štoviše, svi ovi pojmovi imaju dvostruku metafizičku narav. Kao i Bog i svijet tako i svjetlo ponaša se kao čestica tj materija koja putuje kroz prostor, ali i kao val, odnosno energija tj. nematerijalna stvarnost. Bez svjetla nema života, ono je prema Bibliji i prvo Božje stvorenje, znak je prisutnosti kemijske reakcije. Biti prosvjetljen metaforički u književnosti znači znati. Tako prosvjetljen vjernik, i u sebi očišćen blagoslovljenom solju iz evanđelja, čini dobra djela i postaje okrepa svijetu u kojem se nalazi.

Biblija     Bosna Srebrena     Franjevačka teologija     Novicijat Bosne Srebrene     Vrhbosanska nadbiskupija     Bitno

Kontakt

Vrhbosanska nadbiskupija
Rkt. župni ured "Sv. Josip"
76296 Gornja Dubica
Bosna i Hercegovina

tel/fax: +38731/765-117
e-mail: zupagornjadubica@gmail.com 

 

Primajte obavijesti

Upišite e-mail kako biste primali zadnje vijesti objavljenje na ovoj stranici.